U današnje vrijeme trend bezglutenske prehrane postaje sve popularniji, no je li to doista zdravija i bolja opcija za sve nas? U trgovinama je sve više proizvoda s oznakom “bez glutena”, a prodaja takvih namirnica konstantno raste. Dakle, razjasnimo neke ključne informacije o glutenu i njegovom utjecaju na zdravlje te se konačno pozabavimo ovom temom.

Što je gluten i gdje ga sve možemo pronaći?

Znate li onaj osjećaj kada ujutro uđete u pekaru i ugledate svježu, još toplu štrucu kruha koja vas jednostavno mami da je kupite? Upravo gluten tijesto čini tako neodoljivim, dajući vašem kruhu elastičnost. Također zaslužan je za bolju strukturu i volumen pekarskih proizvoda, pa ako ste ljubitelj ovakvih poslastica, imajte na umu da ga unosite u značajnim količinama.

Gluten je skupina proteina koja se nalazi u žitaricama kao što su pšenica, ječam, raž i pir. U pšenici se sastoji od dvije frakcije – glutenina koji je odgovoran za elastičnost i glijadina koji može uzrokovati alergije i intoleranciju.

Osim u bijelom pšeničnom brašnu, nalazi se u mnogim drugim namirnicama koje svakodnevno konzumiramo:

• Žitarice: kamut, kus-kus, pšenični i pirov griz, bulgur, durum, pšenične klice.
  
• Prerađeni proizvodi na bazi glutenskih žitarica: krekeri, kruh, krušne mrvice, tjestenina, seitan, kolačići, peciva, veganski hamburgeri i druge zamjene za meso.
  
• Ostala hrana i piće: juhe iz vrećica, umaci zgusnuti brašnom, pivo, paštete, hrenovke i kobasice, ječmeni slad, sojin umak, panirani proizvodi.

Ima ga doslovno posvuda, pa da vidimo…

Zašto je gluten problematičan?

Iako gluten nije svima neprijatelj, za neke ljude može predstavljati značajan zdravstveni izazov!

Kada jedemo hranu, enzimi u našem probavnom sustavu razgrađuju proteine ​​u aminokiseline koje tijelo koristi. Međutim, ti enzimi ne mogu u potpunosti razgraditi gluten, pa neprobavljeni gluten može završiti u tankom crijevu. 

Većina ljudi može bez problema podnijeti neprobavljeni gluten, ali kod nekih može izazvati jaku autoimunu reakciju ili druge neugodne simptome, pa napravimo razliku:

Celijakija

Riječ je o nasljednoj autoimunoj bolesti koja konzumacijom glutena dovodi do upalnih procesa u tankom crijevu. Posljedica su različiti simptomi kao što su bolovi u trbuhu, proljev, povraćanje, a kod djece slabiji napredak u tjelesnoj težini i rastu. Celijakija zahtjeva cjeloživotnu strogu bezglutensku dijetu.

Alergija na pšenicu

Također imunološki posredovana reakcija koja se češće javlja kod djece koja je s vremenom mogu “prerasti”. Simptomi se obično javljaju nekoliko sati nakon konzumacije glutena i mogu uključivati ​​curenje nosa, kašalj, osip na koži pa čak i bolove u trbuhu. Dijagnoza se postavlja kožnim testovima i nalazom specifičnih IgE protutijela u krvi.

Ne-celijakična glutenska preosjetljivost

Preosjetljivost na gluten je relativno novoprepoznato stanje, pa još uvijek ne postoji pouzdana metoda za njezino dijagnosticiranje. Ne spada niti u autoimune bolesti niti u alergije, a simptomi koje ljudi navode uglavnom su glavobolja, umor, “brain fog”, i bolovi u zglobovima.

U ovakvim uvjetima i nužnosti bezglutenske prehrane vrlo je važno dobro isplanirati svoj jelovnik, kako biste izbjegli nutritivni deficit – dodajte voće, povrće, ribu, orašaste plodove i žitarice bez glutena (riža, kukuruz, heljda, kvinoja, zob) kako bi se osigurala nutritivno bogata prehrana. Također je važno znati da…

Ne reagiraju svi s autoimunim bolestima na bezglutensku prehranu vidljivim poboljšanjima, stoga slušajte svoje tijelo i pratite svoje zdravlje kako biste shvatili što vam najbolje odgovara!

A sada ključno pitanje…

Je li bezglutenska prehrana ono što nam svima treba?

Bezglutenska prehrana postaje sve popularnija i danas je lakše nego ikad pronaći namirnice bez glutena u trgovinama, kao i recepte te restorane i slastičarnice koje nude ovu vrstu hrane.

Kao što smo već rekli, ovakav način prehrane je neophodan za osobe s celijakijom i alergijom na pšenicu, ali bi ga trebale primjenjivati i osobe s necelijakijskom preosjetljivošću. Isto tako, ako bolujete od autoimunih, upalnih bolesti crijeva ili endometrioze, nije loše probati izbaciti gluten na 4 tjedna pa vidjeti odgovara li to vašem organizmu.

Bezglutenska prehrana nekima je neophodna, no ne moraju je svi slijediti.

Dolazimo do zaključka i odgovora na pitanje da nije nužno zdravija za sve. Ako se osjećate dobro, a nemate gore navedene simptome, znajte da ne štetite svom zdravlju jedući hranu s glutenom. Proizvodi s oznakom “bez glutena” kao što su keksi, kruh ili grickalice nisu nužno zdraviji od onih koji sadrže gluten, jer se često dodaju razni dodatni sastojci koji ga zamjenjuju.

S obzirom na sve što sada znate, sami donesite odluku. Konačan izbor je vaš!

Autor: Lucija Bakarić